Susret s psihologom je nešto od čega su ljudi u prošlosti zazirali i čega su se ustručavali. Na sreću, danas je većinom otklonjena ta stigma i ljudi su svjesni da opušteno i sami mogu probati kako izgleda susret s psihologom. Svi su bili barem nekoliko puta u životu bili kod liječnika i znaju kako izgledaju ti pregledi i konzultacije. Neki prave određene sličnosti s takvim pregledima. Istina je da je pregled kod liječnika najčešće vremenski limitiran i jedan liječnik u danu može imati jako puno pacijenata.
Za psihologe (naročito kada u danu imaju klijente s nešto težom kliničkom slikom) se savjetuje da odrade maksimalno do šest susreta. Često psiholozi sami primjećuju da im je i to puno pa se ograničavaju na nekih pet klijenata u danu. To je zato što je susret s psihologom značajno duži te je potrebno da se puno više emocionalno posveti svakom pojedinačnom klijentu.
Susret s psihologom – tijek jednog susreta
Većina susreta će trajati 45 do 60 minuta. Za neke uistinu specifične kliničke slike ili npr. obiteljsku terapiju se predlaže susret do sat i pol vremena. Ono što vam sa sigurnošću mogu reći, a što i sami klijenti koji su promijenili nekoliko psihologa primijete jeste da će se stilovi rada kod različitih stručnjaka razlikovati.
Ovdje zapravo pričamo o različitim pristupima psihoterapije ili savjetovanja. Važno je naglasiti da navedeno uz psihologa može raditi i psihijatar – psihoterapeut. Određene vrste psihoterapije mogu raditi i stručnjaci iz drugih područja kao što su socijalni radnici, logopedi, defektolozi i sl. Bilo bi dobro da se o navedenom raspitate prije početka rada. Što je po struci vaš psihoterapeut i koji modalitet terapije primjenjuje. Ako nekoga zanima više o različitim vrstama psihoterapije može pročitati ovdje.
Uz samu vrstu psihoterapijske edukacije tijek susreta će se razlikovati i u ovisnosti od ličnosti psihologa, ali i vaše ličnosti. Umijeće dobrog psihologa i psihoterapeuta je da adekvatno procijeni vašu ličnost. S obzirom na tu procjenu on može napraviti situaciju u kojoj ćete se vi biti voljni otvoriti, možda i više nego što ste planirali. Naravno da dio situacije ovisi i o samim klijentima. Kako je volio reći jedan moj profesor: “Određeni ljudi dođu da bi se liječili, ali ne i da bi se izliječili.”
Je li se susreti razlikuju kako vrijeme odmiče?
Moj odgovor je apsolutno da. Generalna struktura susreta ostaje ista, međutim i sami ćete primijetiti da dosta toga postaje drugačije. Trebate shvatiti da za kvalitetnu psihoterapiju i savjetovanje stručnjak koji s vama radi vas prvenstveno treba dobro upoznati i prikupiti ključne informacije iz vašeg života. To će se za razliku od prvog susreta događati simultano s primjenom određenih tehnika u budućim susretima. Za dubinsko rješavanje problema bitno je da „ispričate svoju životnu priču“. To je važno kako bi vam psiholog mogao pomoći u pravljenju ključnih uvida koji naposljetku i donose dubinsku promjenu.
Tu će naravno biti trenutaka i kada se primjenjuju psihološke tehnike. Vidjet ćete da većinu njih trebati odraditi i dodatno uz sam susret s psihologom. Tek na takav način će dovesti do konkretnije promjene. Pojedinačne tehnike će drugačije djelovati kod različitih klijenata i to je ono o čemu ćete diskutirati s osobom s kojom radite. Pripremite se da će vam biti postavljeno dosta pitanja, često i onih koja vam nisu baš ugodna. Potrebno je da znate da ćete se kod složenijih problema morati dotaknuti i osjetljivih područja koja ste se vjerojatno trudili zaboraviti i potisnuti. Određena vrsta ponovnog proživljavanja emocionalne boli je neminovna za konkretniju promjenu.
Koliko susreta je potrebno da mi bude bolje?
Ovo pitanje dosta često dobivam. Da bi se na njega moglo konkretno odgovoriti vjerujem da ga je potrebno malo preformulirati. Bolje bi bilo da glasi koliko je potrebno da mi kratkoročno bude bolje, a koliko je potrebno da mi dugotrajno bude bolje. Ako se poslože određene stvari i tip problema, vi možete odraditi samo jedan susret s psihologom i osjetiti značajno poboljšanje. Međutim za onu pravu i istinsku promjenu potrebno je u pravilu duže vrijeme rada.
Netko će onda upitati: „Je li to znači da sve što je kratko u pravilu nije dovoljno da mi bude bolje, pa su onda male razlike između dva, pet i sedam susreta?“ To opet nije točno, nekad će tih 5-7 susreta biti dovoljno ukoliko problem nije suviše složen. Čak i kod određenih složenih stanja nakon kratkog rada se možda neće dubinski stići odraditi terapija, ali će se pokriti određeni simptomi koji će biti dovoljni da se poboljša životna funkcionalnost i zadovoljstvo. Ako se pak pitate kako ćete znati procijeniti složenost vaših problema i kada se trebate javiti psihologu možete pročitati u drugom članku.
Ono što često ljudima kažem u okviru tretmana jeste da će im za početak biti nešto gore, da bi poslije bilo značajno bolje nego prije. Slično vam je kad radite operaciju negdje na tijelu. Vi ćete nekako moći odgađati tu operaciju i funkcionirat ćete nekako, ali ćete vječno vući taj problem. Kad se probudite iz anestezije, ožiljak će vas jako boljeti i bit će vam neugodno sve dok ne počne zacjeljivati. Ali onda će vam poslije biti značajno bolje nego prije operacije. Bit ćete sretni da ste u prijelomnom momentu „stisnuli zube“ i odlučili pretrpjeti kratkotrajnu bol za bolju budućnost. Mogu reći da na sličan način funkcionira i psihoterapija.
